Ischialgia

Išijas, bolovi u lumbalnom delu i duž noge

Išijas (lat. Ischialgia) je zdravstveni problem koji se vezuje za bolove u lumbalnom delu leđa i duž noge, a koji se javljaju kada dođe do upale nerva išijadikusa. Drugi poznati nazivi za ovaj sindrom su išijalgija ili lumboišijalgija. Bol kao posledica išijasa može biti akutan ili hroničan. Najčešće problemi postoje samo u jednoj strani tela. Išijadikus je najduži nerv u telu koji se prostire od donjeg dela leđa i ide putem zadnjeg dela obe noge, a do njegove upale dolazi zbog povrede ili pritiska. Bol se kreće od lumbalnog dela, a česti su slučajevi kada se širi i na noge, kukove i gluteus.

Išijas nastaje kada je jedan od pet kičmenih korenova išijaldikusa nagnječen. Isto tako, može se javiti i usled genetskih predispozicija ili kao simptom drugih bolesti. Mlađi pacijenti koji imaju problema sa diskus hernijom se takođe žale i na išijas, jer diskalni sadržaj koji curi pritiska koren išijaldikusa i prouzrokuje njegovu upalu, dok je kod starijih pacijenata glavni “krivac” za išijalgiju proces starenja praćen degenerativnim promenama diskusa. Osobe koje su podigle teret iz neodgovarajućeg položaja tela kao i trudnice, kod kojih je promenjeno držanje tela, su u opasnosti za pojavu pomenutih problema. Išijalgija se može javiti i usled povrede kičme, artritisa, ali i različitih infekcija i tumora. Dijabegičari, gojazne osobe, ali i oni koji zbog prirode posla veći deo dana sede su skloniji razvoju ovog zdravstvenog problema.

Pacijenti se žale na bol u lumbalnom delu kičme koji se širi ka sedalnom delu, kuku, niz potkolenicu i list noge, sve do prstiju. Intenzitet bola se razlikuje i individualan je, tako da ima slučajeva kada se javio oštar, gorući i nagli bol, ali i umeren i tup. Pacijenti prenose da se intenzitet bola pojačava pri naprezanju i pokretima. Ukoliko se podigne ispružena noga, bol se pojačava, kako tvrde oboleli. Osobe koje imaju ovaj zdravstveni problem se često otežano kreću, teško mogu da pomere kičmu unazad, ne mogu da stoje na prstima ili peti. Dodaju da su im mišići slabiji, nije izražen osećaj za dodir i osećaju “trnce”.

Potrebno je potražiti pomoć lekara kada bolovi postoje i nakon nedelju dana, a intenzivni su i pojačavaju se. Česti su slučajevi da se javio i iznenadni bol jakog intenziteta u lumbalnom delu ili nozi. Kod osoba koje su preživele saobraćajnu nesreću bol se javlja kao prateći element nasilne povrede.

Za postavljanje dijagnoze išijalgije koriste se magnetna rezonanca, rendgen, skener kičme, elektromioneurografija ili mijelografija. Kada se bolovi smire, neophodna je fizikalna terapija, a pacijentu se savetuje da ne pravi nagle pokrete, spava na ravnom, vežba, ali i ne podiže teret pri ispravljanju. U težim slučajevima ove bolesti moguće su i i hirurške intervencije.

Iskustva govore da je moguće prevenirati išijalgiju i to redovnom fizičkom aktivnošću, pravilnim držanjem tela, pažljivim dizanjem tereta i kratkim ustajanjem i menjanjem položaja u slučaju višečasovnog sedenja.